Negdje u jesen 2002. godine imao sam priliku doći u kontakt s ovom knjigom koju smo svi mi zaljubljenici u elektroniku i programiranje jedva dočekali. Do tada smo gutali članke iz časopisa „Svijet elektronike“, koji je počeo izlaziti 1998. godine u Hrvatskoj, a početkom 90-ih u Sloveniji.
Programirati znači uključiti se u zamršeni svijet mikrosklopova, razumjeti kako rade, početi komunikaciju na mikro razini, upaliti i ugasiti LED na nekom od izlaza mikrokontrolera – programski – i biti sretan zbog toga.
Naravno, to je samo uvod u složenije sklopove koji, ako se malo bolje razmisli, i nisu tako složeni ako stvari promatrate sa programerskog stajališta. Zapravo i najsloženiji sklopovi predstavljaju onu prvu LED-icu koju smo na početku upalili pa ugasili.
Od velike pomoći pri programiranju predstavlja najjače oružje svakog programera – dijagram tijeka programa. U njemu se definira slijed događaja od inicijalizacije, preko pretprocesorskih naredbi, deklaracija promjenljivih i konstanti, do glavnog programa i potprograma.
Ovdje ću opisati svoje zabilješke koje sam vodio tijekom eksperimentiranja od 2002. do 2004. godine vezano uz programski jezik Bascom, te predstaviti neke sklopove koje sam ispitao i koji sigurno rade.
Radi se o popularnom ATMEL-ovom mikrokontroleru AT89C2051, koji je zbog niske cijene (oko 12 Kn u Chipoteci) predstavljao pravi izazov za eksperimentiranje. Posebno ako se nabavi univerzalna pločica i malo periferije. Za početak su i obične LED-ice dovoljne za ulazak u svijet mikrokontrolera.
Programirao sam TAFE programatorom kojeg sam sam izradio, a kojeg ću također opisati na ovim stranicama.
Od 2004. do 2006. godine programirao sam u assembleru i C-u PIC mikrokontrolere, a trenutno me zanima AVR konfiguracija i programiranje višim programskim jezikom C++.
Želim na jednom mjestu zadržati uspomene na to lijepo razdoblje, a istovremeno obnoviti neke zaboravljene mogućnosti koje Bascom pruža.
Preporuka: Svakako posjetite službenu stranicu proizvođača:
